Povijest brezovog soka

 

Ljudi su s pridobivanjem sokova iz stabala,počeli,vjerojatno,već u doba neolitika. Prvi pak,koji je opisao brezin sok,bio je arabski istraživač Ahmed Ibn Fadlan,godine 921,na putovanju po Bugarskoj.Dominikanski redovnik Albertus Magnus je 1240.godine spomenuo proizvodnju brezovog vina,koje je bilo u 19.stoljeću omiljeno piće princa Alberta,muža engleske kraljice Viktorije.

Talijanski botaničar Pietro Andrea Mattioli je 1561.godine kao prvi opisao učinke brezinog soka na zdravlje ljudi.Upotrebljavali su ga za odstranjivanje bubrežnih kamenaca  ,te liječenje upale mjehura i rana na želucu.Godine 1772 je bio brezin sok u Danskoj uključen u farmakopeju( knjigu lijekova).

Napoleonov glavni liječnik baron Pierre-Francois Percy ga je označio za nepogrešiv lijek za liječenje reumatičnih oboljenja ,protina i problema s mjehurom.

Godine 2012 su u Laboratoriju za bioanalizu i biodozimetrične  metode,latvijskog univerziteta,testirali brezin sok in vitro i in vivo na 50  osoba i utvrdili,da aktivne supstancije brezinog soka obnavljaju gornje slojeve kože i smanjuju pigmentaciju.Dublji slojevi kože su postali elastičniji,jer brezov sok potiče stvaranje novog kolagena.

Niti Slovencima brezin sok nije potpuno stran. Već plemeniti Janez Vajkart  Valvazor u svojoj  slavnoj knjizi "Slava vojvodine kranjske"opisuje način pridobivanja brezinog soka u Koroškoj  koncem 19.stoljeća.

Sredinom 20.stoljeća su brezin sok  proizvodili i u okolici Logateca u Notranjskoj.

U rano proljeće 2015 ,Robert Bartol,Tine Martin i Dražen Vavžik,svi iz Novog mesta,krenuli su u šume Dolenjske,Bele krajine i obližnje Hrvatske i brezin sok je ponovo potekao iz domaćih breza.

Zdravstveni učinci i iskustva  ,potvrdili su opravdanost pridobivanja brezinog soka u u svom kraju i tako je pala odluka,da se 2016.godine krene s redovnom proizvodnjom.